Sveti starac Šimun ili Šimun Pravednik, Šimun Bogoprimac (grčki: Συμεών) je "pravedan i pobožan" čovjek iz Jeruzalema koji je, prema Evanđelju po Luki (Lk, 2,25-35), susreo Mariju, Josipa i Isusa dok su ulazili u Hram, kako bi ispunili prikazali Isusa u Hramu. Sveti starac Šimun vrlo je vezan uz grad Zadar, kome je zaštitnik, a gdje se nalazi i njegova crkva i Škrinja sv. Šimuna.
Prema biblijskom izvještaju, Duh Sveti je posjetio Šimuna i objavio mu, da neće umrijeti dok ne vidi Isusa Krista. Uzevši Isusa u naručje, izrekao je molitvu koja se i danas liturgijski koristi kao latinski Nunc dimittis u Katoličkoj Crkvi i drugim kršćanskim Crkvama, te dao proročanstvo aludirajući na Isusovo raspeće.
Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga. (Lk 2,29-32)
Starac Šimun je proročanski Djevici Mariji nagovijestio kako će Isus biti mnogima u Izraelu na spas, ali mnogima i na propast, te da će biti znak osporavanja, odnosno, kako je kasniji Isusov život potvrdio, da će ga odbaciti i na kraju ubiti. Također joj je prorokovao da će i njoj samoj mač boli probosti dušu, kako bi se razotkrile namisli mnogih srdaca.[1]
Neke kršćanske tradicije obilježavaju ovaj susret 2. veljače kao blagdan Svijećnice ili formalnije, Prikazanja Gospodinova, Susreta Gospodnjeg ili Očišćenja Djevice (Marije). Njegovo je proročanstvo uključeno u pobožnost prema Mariji kao Gospi Žalosnoj. Šimun se štuje kao svetac u Katoličkoj Crkvi i pravoslavlju. Blagdan mu je 3. veljače u revidiranom Rimskom martirologiju Katoličke Crkve.
Škrinja sv. Šimuna (Zadar, 1380.), koja se nalazi na glavnom oltaru crkve sv. Šimuna u Zadru je najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj u kojoj je sačuvano mumificirano tijelo sv. Šimuna, zadarskog sveca zaštitnika. Škrinja svetog Šimuna ili raka svetog Šimuna nesumnjivo je jedno od najdragocjenijih i najvrjednijih zlatarskih djela zadarske srednjovjekovne umjetnosti, a po svojim umjetničkim kvalitetama i dimenzijama ide u red cjenjenijih iste vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Službeno je proglašena spomenikom kulture nulte kategorije. Pored svoje umjetničke vrijednosti škrinja Sv. Šimuna ima i prvorazredno značenje za hrvatsku povijest. Na njoj su ovjekovječeni važni povijesni događaji, kao i svakidašnji život žitelja Zadra: na tržnici, na ulici, nošnja ondašnjih ljudi, kao i izgled pojedinih dijelova grada.
