Sveti Florijan

Kršćanska društvena mreža!

Registriraj se ili Prijavi preko Facebooka
i nestat će reklame.

Opis događaja

Sveti Florijan

Mučenik i omiljeni zaštitnik vatrogasaca. Iako je bio časnik u vojsci cara Dioklecijana, otvoreno je priznao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme. Primjer nam je kako se za svoju vjeru treba boriti i žrtvovati.

Na današnji dan 304. godine mučeničkom je smrću u današnjem Ennsu, u Austriji, umro sv. Florijan. Pokopan je u blizini grada, a nad grobom mu je s vremenom izrasla slavna opatija Sant Florian. Prvotno je bila benediktinska, a od 8. stoljeća prešla je u ruke augustinaca.

Sv. Florijan bio je revan kršćanin. Kad su ga kao rimskog vojnika i visokog državnog činovnika prisiljavali žrtvovati bogovima u poganskom hramu, odbio je i radije dao život nego da iznevjeri Krista. Stoga su ga stavili na teške muke i na kraju bacili u rijeku Enns. Tijelo mu je poslije pronađeno i pokopano. Štovanje sv. Florijana rašireno je u Austriji, Bavarskoj i po našim krajevima, a drugi je zaštitnik Zagrebačke nadbiskupije. Vjerni ga puk zaziva kao zaštitnika od opasnosti požara i poplava, a kao svoga zaštitnika štuju ga i vatrogasci. Njegovi kipovi rese mnoge crkve, a nije rijetkost da se nalaze i na kućama ili po gradskim trgovima.

Životopis

Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zahvaljujući teškom radu i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog Carstva (danas dio Austrije).

Progon protiv kršćana dogodio se za vrijeme tadašnjih vladara, rimskih careva Dioklecijana i Maksimijana koji su žestoko progonili kršćane. Carevi koji su i sami došli iz redova vojske nisu ispočetka progonili kršćane u vojsci i na dvoru, iako su znali da ih već postoji pozamašan broj "I uhvaćeno ih je ne manje od četrdeset svetih"[1], nego tek kada su se carevi proglasili bogovima. Progon protiv kršćana nije bio samo vjerski nego i politički, jer ne priznavanjem njih nisu priznavali ni njihove vladarske zakone, a onda ni cijeli njihov državni poredak.

Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquilinusa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilinus susreće sa njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara "Braćo i suborci, što druge tražite jer i ja sam kršćanin? Idući javite dakle upravitelju, da sam kršćanin i da sam ovdje".[2] Aquilinus mu tada nudi da ne bude "kažnjen s prezirateljima prema zapovijedi careva" ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.

Aquilinus je bio uvrijeđen te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No Florijan mu odgovara "Ja istinsku žrtvu nudim samo Gospodinu svom Isusu Kristu, koji je držao prikladnim dovesti me do ovoga časa"[3]. Njegova hrabrost zaprepastila je Aquilinusa koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.

Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim bogovima. Pošto Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt utapanjem, što je bila tipična kazna kojom su se kažnjavali kršćani u onom vremenu.

Aquilinusovim vojnicima predao se nadomak logora Laurijak. Oslabljen mučenjem poticao je rimske vojnike da zapale vatru, govoreći im "Ako pak želiš znati da se ne bojim tvojih mučenja, zapali oganj i u ime Gospodina moga popet ću se na nj"[4]. Uplašen njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i baca ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan.

Štovanje

Šesto godina kasnije, negdje između 900. i 955. godine, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).

Nakon što 1138. godine papa Lucije III., odobrava zahtjev poljskog kralja Kazimira i biskupa Krakova, da se relikvije svetog Florijana pošalju u tu zemlju, Sveti Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakowu. Također Sveti Florijan se štuje i kao zaštitnik grada Linza, Gornje Austrije te vatrogasaca. Dan sv. Florijana, ujedno i dan hrvatskih vatrogasaca, obilježava se 4. svibnja

Molitva sv. Florijanu

Svemogući, vječni Bože,
koji si slugu svoga svetog Florijana iz premilostive ljubavi obranio od grješne propasti,
i usred buke vojničkoga zvanja sačuvao od pogibelji svijeta,
te ga ovjenčao mučeničkim vijencem,
i nama dao za odvjetnika proti škodljivom ognju i pustošećoj poplavi:
molimo te ponizno,
oslobodi nas po zagovoru svetoga Florijana od grješnog ognja i spona grješnih,
prosvijetli i ojačaj nas svojom nebeskom svjetlošću i jakošću proti svakomu grijehu,
brani i sačuvaj naša prebivališta i zgrade od svih ognjenih i poplavnih pogibelji i zala:
da i mi po vjernom ispunjavanju svojih dužnosti i držanju svetog zakona,
nasljedujući izgled svetog Florijana,
njegovim zagovorom postanemo dionici vječne slave.
Po Kristu, Gospodinu našem.
Amen †

Sretan imendan svima koji nose ime ovoga sveca i sretan blagdan svim vatrogascima!

 

Podijelite da i drugi pročitaju
 
Više o ovoj temi
Fotografije
Komentari
Poredaj prema: 
Po stranici:
 
  • Budi prvi koji će komentirati
Informacije
Dario
Ne sudite, da se ne sudi vama!
Započinje04.05.2020 00:00
Završava04.05.2020 23:59
Sviđa li vam se članak?
2 sviđa mi se
Koja je vaša reakcija?
 
Mjesto