Veliki pomoćnik u teškim potrebama

Od najdavnijih vremena vrijedio je sv. Juda Tadej kao pomoćnik u teškim, očajnim potrebama, a iskustvo je u tisuću zgoda pokazalo da Ga molitve u kojima se tražio zagovor ovoga sveca, bile na čudnovat način uslišane, i to u takvim zgodama gdje je po ljudskom sudu svaka nada bila gotovo uzaludna.

Iz životopisa sv. Brigite vidimo da je Spasitelj uputio ovu sveticu da se s velikim pouzdanjem obraća u svojim potrebama sv. Judi Tadeju. Neki duhovni otac napominje u ovome životopisu da se čini da je Spasitelj htio podići čast ovoga sveca, koji je bio mnogo ponižen time što je Spasiteljev izdajica nosio isto ime, baš tako da mnoge koji su u krajnjoj nuždi i potrebi, usliša

tek onda kad mu se utječu preko sv. Jude Tadeja. Jednoj je pobožnoj ženi sv. Juda Tadej očitovao da je Bog odlučio da će svakome pružiti svoju pomoć - bijednicima i zapuštenima - koji se utekne ovome svecu.

Neki crkveni pisac dokazuje da će se medu štovateljima sv. Jude rijetko naći netko tko nije našao pomoći u ovoga sveca kad se pouzdano obratio na nj u bolestima, najtežim nevoljama i borbama, u već ukorijenjenim zlim navikama, u očaju, u tjeskoba ma i tuzi, u klevetama, siromaštvu i bijedi, pa čak i u slučajevima gdje je izgledalo da je baš svaka pomoć nemoguća. Sjajan nam je primjer štovanja ovog sveca i apostola dao veliki sv. Bernard od Clairvauxa, koji je za čitava svoga života visoko štovao jednu svečevu relikviju, a na samrti odredio da mu se ona stavi na prsa i s njime položi u grob da kako reče - i poslije smrti ne bude posve bez onoga koji je za života bio moćan zaštitnik njegove čistoće i velik pomoćnik u njegovim potrebama.

U St. Mörgenu u badenskom Schwarzwaldu ima proštenište sv. Judi Tadeju: velika kapela s tri žrtvenika njemu je posvećena. U ljetno doba dolaze mnogi hodočasnici, dolaze i svećenici da tamo prikažu sv. mise zahvalnice ili da njima traže pomoć u sv. apostola. Prije nego kapelu, moglo se vidjeti po stijenama mnoštvo zavjetnih darova. I iz novijih se natpisa vide mnoge zahvalnice svećenstva i ostaloga naroda. Sve to treba ispuniti pouzdanjem prema sv. Judi Tadeju one koji su u teškim kušnjama, jer pouzdanje je ono što čini molitvu čudotvornom - veli blažena Katarina Emmerich. Da nam Gospodin Bog usliša naše molitve, možemo u čast Sv. Jude Tadeja obavljati devetnice, dati služiti jednu ili više sv. misa, postiti i činiti druga dobra djela.

Čašćenje sv. Jude Tadeja

U Beču u isusovačkoj crkvi “Am Hof" nalazi se kapela u čast sv. Jude Tadeja. Ta je kapela sva obložena zavjetnim pločama na kojima čitamo izraze duboke zahvalnosti za tolika dobra što je sveti apostol udijelio svojim štovateljima. Odatle je preslikan naš svetac i slika se nalazi u Svetištu Srca Isusova u Zagrebu. Postavljena je 10. XI. 1935. na oltar Anđela čuvara; sliku je naslikao naš umjetnik Gabrijel Jurkić. Pred tom su slikom mnogi već našli utjehe i milosti.

Rohault de Fleury (Les Saints de la Messe X, 9) piše da su od svršetka XVIII. vijeka osobito redovnici revno širili pobožnost prema sv. Judi Tadeju.

No i prije toga u srednjem vijeku postojala je posebna pobožnost prema ovom svecu. Na poznatoj slici kölnskog “Sippenmeistera" (Aldenhoven, Geschichte der kölnischen Malerschule. Taf. 76) dostojno je prikazan naš apostol sa štapom u ruci. Slično i u Reimsu na jednom staklu iz XIII. vijeka. Nalazimo ga i u Pisi na skulpturi iz XII. vijeka. Naš svetac drži štap u ruci i na kipu u katedrali u Sevilli kao i u Blutenburgu kod Münchena. (Tu je ćelav. I bizantinska umjetnost redovito prikazuje sv. Šimuna mladim, a Sv. Judu Tadeja starijim. Usp. Atz, Christliche Kunst, pod J. Tadej).

Car Henrik III. je godine 1050. podigao veliku i krasnu crkvu u Goslaru i posvetio je sv. apostolima Šimunu i Tadeju. Tom je zgodom car toj crkvi darovao dragocjen Evandelistar (danas se čuva u sveučilišnoj biblioteci u Upsali). Tu Henrik III. na drugom posvetnom listu pruža obojici apostola tu knjigu. Tu sv. Tadej izgleda mladenački i bez brade, desnicu pruža prema caru i u lijevoj ruci drži knjigu (volumen = znak apostolske vlasti i naučavanja).

U srednjem su vijeku rado slikari i kipari prikazivali 12 apostola. Tako ih je umjetnik iz XII. vijeka ovjekovječio nad ulazom krasne katedrale u Bourgesu; isto i u Chartresu. U Rimu su u VII. vijeku prikazali u mozaiku Opći sud na kome je 12 apostola.

Isto tako nalazimo da su već u prvim vjekovima kršćanstva vjernici rado štovali i pred oči si stavljali sv. apostole. Na poznatom starinskom reljefu kupe iz bjelokosti u Berlinskom muzeju sv. Juda Tadej je prikazan s drugim apostolima, on sjedi kao i sv. Petar, ali ga odmah poznajemo po tome što jedini drži štap u ruci. Od polovice petoga vijeka naši apostoli Šimun i Tadej imaju i nimbus oko glave. (Do tada su ga imali samo Isus, Bl. Dj. Marija i andeli. Usp. Kraus, Real- Enziklopädie I, 65). Na slavoluku sv. Pavla u Rimu iz godine 441. nalaze se svi apostoli s Kristom; slično je bilo i u crkvi sv. Agate (porušene g. 1592.) u Rimu iz godine 472. Ondje apostoli imaju knjigu (volumen) u ruci. Na najstarijim slikama, mozaicima i sarkofazima susrećemo apostole, prikazane u obliku 12 janjaca, a u sredini je veće janje, tj. Krist. Iz svega se vidi da su već prvi kršćani štovali i u svojim molitvama rado zazivali sv. apostole, pa i našeg sv. Judu Tadeja.

Molitve i savjet

Sv. Bernard veli da je Crkva vazda štovala svece i upućivala vjernike neka se utječu zagovoru tih Božjih miljenika. Zašto? Ta mi smo svi bokci i jadnici, a sveci nam mogu kod Boga isprositi njegove darove. "Naš interes traži da častimo njegovu uspomenu", završava ovaj crkveni učitelj. Sveci, sigurni za svoju vječnu sreću, brinu se za naše spasenje. Kako? Kao što je nekoć Mojsije na savjet svog tasta Jetra podijelio dobrim ljudima sudačku vlast, tako je, rekao bih, i Bog raznim svecima dao moć da se brinu za svoje štićenike i zagovaraju ih kod njega. Time Bog želi i manje poznate svece proslaviti kod ljudi. A je li onì pomažu? I te kako! Da ljudi ne osjete uslišanost svojih molitava, prestali bi se brzo utjecati svecima. Tako sv. Antun pomaže kod izgubljenih stvari, sv. Apolonija kod zubobolje,

sv. Antun opat štiti stada, sv. Florijan pomaže pri požaru, sv. Petar u pokolebanoj vjerì itd. A Sv. Juda Tadej?

On pomaže rado u svemu kao i drugi sveci, ali osobito u dvjema stvarima: u borbi protiv krivih vjerskih načela i zdvajanja. Mnogo različitih uslišanih molitava svjedoči o istinitosti ove tvrdnje. To ćemo vidjeti u drugom poglavlju. I tu se ispunjavaju psalmistove riječi: "Divan je Bog u svojim svecima. Bog Izraelov daje svome puku i snagu i jakost. Slava Bogu!" Da bi nas Bog uslišao kada ga molimo za koju

milost, i to po zagovoru njegovih svetaca, dobro je imati pred očima četiri stvari: trebamo moliti s ograđenošću, moliti ustrajno, molbu popratiti dobrim djelima i popraviti svoj život. Moli s ograđenošću! To znači: u svaku svoju prošnju moramo uključiti želju da nas Bog usliša ako je to povoljno i dobro za spas naše duše. Kad bi nam Bog dao, što mi tražimo, moglo bi nas to možda i upropastiti. Tako, ako bi netko molio za zgoditak na lutriji ili da dobije bogatu baštinu, što bi u mnogim slučajevima bilo ako

bi to Bog uslišao? Taj bi se lako prepustio duhovnoj lijenosti, zapustio sv. misu i sakramente i podao se vremenitom uživanju. I dijete katkada plače jer mu mati ne će dati u ruke oštar nož. Znade dobra majka da bi to škodilo njezinu djetetu. Zato je Spasitelj kazao sinovima Zebedejevim: "Ne znate što tražite. (Mt 20,22) Recimo dakle u svakoj prošnji: "Daj mi, Bože, ovo ako je to dobro za moju dušu." Tako činimo i ne bacajmo krivicu na sv. Judu Tadeja ako nam od Boga ne isprosi ono za što ga molimo.

Moli ustrajno! Kananejka viče za Isusom: "Smiluj mi se, Gospodine, sine Davidov! Moju kćer jako muči đavao." Ali on joj ne odgovori ni riječi. A učenici su ga tada molili: "Otpusti je jer viče za nama." On odgovori: "Poslan sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova." A ona dođe, duboko se pokloni i reče: "Gospodine, pomozi mi!" Kad joj on odgovori: “Nije pravo uzeti kruh od djece i baciti psićima," reče ona: "Da, Gospodine, jer i psići jedu mrvice što padaju sa stola gospodara njihovih." Tada joj reče Isus: "Ženo! Velika je vjera tvoja, neka se ispuni želja tvoja," i kći odmah ozdravi. I Bog dragi time što nas odmah ne usliša, hoće u nama probuditi živu vjeru i pouzdanje. Ne treba stoga klonuti ako Bog zateže sa svojim darovima. "Valja se moliti i nikad ne klonuti duhom". (Lk 18,1)

Molbu poprati dobrim djelima! Duh Sveti veli: "Uloži milostinju u svoje riznice, i ona će te izbaviti od svake nevolje: bolje će se boriti za te pred neprijateljem negoli čvrsti štit i teško koplje." (Sir 29,12-13) "Daj Svevišnjemu kao što i on tebi dade, darežljivo i koliko možeš. Jer Gospod sve plaća i vratit će sedmerostruko" (Sir 35, 9-10) I Tobija veli sinu: "Od onoga što imaš i prema tome koliko imaš dijeli milostinju: Imaš li malo, daj malo, ali ne oklijevaj dati milostinju. Jer dobar polog spremaš sebi za dan potrebe" (4,8-9) "Milostinja podaje veliko pouzdanje pred Bogom Svevišnjim svima onima koji je dijele". (Sir 12) Bog je poslao sv. Petra da krsti Kornelija jer je mnogo milostinje dao u ruke sirotinje, a Spasitelj nije uzalud kazao: "Blaženi milosrdni jer će milosrđe postići." (Mt 5,7) Bog će svagda rado uslišati zagovor naših svetih odvjetnika i pokrovitelja ako obilujemo dobrim djelima i otiremo suze ubogih. Ta Bog nikada neće dopustiti da i samilosti.

Valja popraviti svoj život! Bog veli preko proroka Ezekijela: "Ne ću smrti grješnika, nego da se grješnik obrati od svog puta i živi," (33,11) te preko Izaije: "Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje, jer ja sam Bog i nema drugoga". (45,22) Ako loše živiš, čime se Bogu preporučuješ? Tvoje su riječi umiljate, ali djela izazivaju Boga na kaznu. Kad bi te Bog uslišao u tvojoj molbi, učvrstio bi te u tvom opakom življenju. To Bog ne će, zato se sveci za nepotrebnu molbu i ne zauzimaju. Ako Bog usliša i zločestog čovjeka, to je zato da i obrati. Dobra majka daje slatkiše i lošoj djeci da ih tako privoli da se poprave. Svaki grijeh izaziva kaznu, a ne darove, pa zato, kada se Bog, rekao bih, oglušuje na naše molitve, upitajmo sebe da li nam savjest predbacuje kakvu krivicu. Nemojmo kriviti svece da nas neće uslišati i Bogu preporučiti, nego stavimo ruku na srce i recimo: “Moj grijeh, moj preveliki grijeh!" Uzrok je i krivica u nama, ne u svecima. To vrijedi i za posredovanje apostola Jude Tadeja. Bog vazda "stanuje u visini i u svetištu, ali i kod raskajanog i u duhu poniženog". (Iz 57,15)

Evo, ovako se pripravimo na molitvu kada se utječemo sv. Judi Tadeju. Ne veli uzalud Duh Sveti: "Prije molitve pripravi dušu svoju!". (Sir 18,23)

Dobar savjet za molitvu u velikim stvarima

Onima koji traže pomoć sv Jude Tadeja bit će od velike koristi ako njemu u čast udijele milostinju ili učine koje drugo djelo milosrđa, Ništa nam, naime, ne jamči pomoć Bolju i zagovor svetaca toliko koliko djela milosrđa, Kolike li je čudnovate milosti isprosio sv. Antun svojim štovateljima za kruh što ga u njegovo ime obećavaju i dijele siromasima. Blaženi milosrdni jer će milosrđe zadobiti. Kojom mjerom vi mjerite, onom će se mjeriti i vama. Najveću moć da od Boga nešto isprosi, ima ona molitva koju podupiru djela milosrđa veli sv. Leo, Sv. Grgur Nazijanski piše: "Milosrdni posjeduju ključeve riznice Božjih milosti." Pobožni svećenik Lefre veli: "Najraznovrsniji su ljudi dolazili k meni u najočajnijim prilikama, često su se sva sredstva izjalovila dok im nisam savjetovao da vrše djela milosrđa. I tek kad su taj savjet poslušali, došla im je pomoć. Milosrdne pomaže Bog u svakoj potrebi. Tu plaću obećaje i Sv. pismo po Izaiji: "Dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini i tama će tvoja kao podne postati!". (Iz 58,10)

To znači drugim riječima: Padne li milosrdni u bijedu i nevolju, a da mu se ni od kuda ne ukaže ni tračak svjetla, ni najmanja nada, i onda ga posjeti i utješi Bog, pa se tmina njegovih nevolja preobrati u svjetlo i u sunčano podne sreće. Vrlo su često naše patnje spasonosne za naše grijehe, no umirimo li Gospodina milostinjom, oprašta nam ili barem ublažuje kazne.

Doista se nijedno djelo ljubavi u Sv. pismu toliko ne hvali i ne preporuča kao dijeljenje milostinje. Milostinja je jedno od onih djela koja su najpodesnija da zadovolje pravdi Božjoj. Anđeo s neba rekao je Tobiji: "Jer milostinja oslobađa od smrti, ona čisti od grijeha i čini da nađemo milosrđe i život vječni". (Tob 12,9)

(Sir 3,33) "Otvorite ruke Vaše ubogima da vaša pokora bude savršenija". Sv. Petar veli da je milosrđe zastor koji prekriva naše grijehe. Božanski Spasitelj govori u Evanđelju: “Dajte ono što je unutra za milostinju - i sve će vam biti čisto." (Lk 11,41) Kad je prorok Danijel prorokovao bezbožnome kralju babilonskom kazne što će ga stići, savjetova mu da okaje svoje grijehe milostinjom i drugim djelima milosrđa. Siromasi su liječnici za rane naših duša. Nikada ne možemo siromasima toliko dati koliko mi

od njih primamo, jer za onaj komad kruha što im ga pružamo, oni nam ispostavljaju ulaznicu za nebo. "Udijeli siromahu i primi raj," veli sv. Metodije. Zato treba ljubiti sirotinju. Čujmo sv. Vinka Paulskoga: "Tko je kadar izmjeriti veliku ljubav Sina Božjega prema sirotinji! On je odabrao siromaštvo, htio je biti otac sirotinji, izjavio je izričito da se sve što bude učinjeno njegovim siromasima, smatra kao da je njemu učinjeno. Dolikuje nam dakle da siromahe ljubimo posebnom ljubavlju, gledajući u njima Krista, i da ih cijenimo onako kako ih je cijenio Krist."

Svi smo mi prosjaci pred Bogom. Sve što imamo, milostinja je što smo je od Boga primili. A sretni smo pribroji li nas Bog svojim prosjacima jer tada dobivamo više. “A da dragi Bog svoje prosjake prepozna" - veli sv. Augustin - "trebamo i mi prepoznati svoje, tj. vršiti djela milosrđa." Jedno od najsjajnijih savršenstava Božjih jest njegova beskonačna milosrdnost i Bog poput majke bdije nad dušom koju resi ova uzvišena krepost milosrdnosti, on joj šalje u pomoć legije anđela, ako je potrebno, i daje joj još milosti u izobilju. Neizmjerno milosrdni Bog ljubi sve koje resi veo milosrđa, u njima gleda svoju pravu djecu i stvorove koji su Njemu slični. A veličanstveno je i divno biti sličan Bogu u Njegovoj beskonačnoj milosrdnosti. Tome imamo pripisati činjenicu da milosrdni ljudi često umiru lakom i blagom smrću iako su bili veliki grješnici. Mnogi su sveci i učenjaci potvrdili činjenicu da se grješnici koji su rado dijelili milostinju, ne rastaju od ovoga života bez pokajanja. Neki svetac tvrdi: “Nikad još nisam vidio da milosrdan čovjek umire zlom smrću." Mnogi bi se sačuvali od očaja i samoubojstva da vrše djela milosrđa. Već prije spomenuti svećenik Lefre pozvao je u jednoj svojoj večernjoj propovijedi najnesretnijeg od svojih slušača da učini djelo milosrđa, uz obećanje da će mu Bog sigurno pomoći. Drugo jutro dođe k njemu neki veliki gospodin i reče mu pokazujući mu uže kojim si je htio dokončati život: “Sinoć sam bio najnesretniji od slušalaca vaše propovijedi, no poslušao sam vaš savjet i bacio sam zamotak novca u posudu za milostinju. Odmah sam se preporodio, a sad mi nedostaje još samo sv. ispovijed da budem potpuno sretan." A koliko su bogataši nesretni pored svega svoga bogatstva! Neka obilno dijele milostinju pa će biti sretni, no ne milostinju opet koja je vezana uz škrtost.

Ni Blažena Djevica, koja je toliko moćna, ne može spasiti nemilosrdne. Sv. Brigita vapila je jednoć vrlo ustrajno Majci Božjoj za nekog umirućeg grješnika, no on je ipak propao. A kad je zapitala Blaženu Djevicu zašto nije spasila ovu dušu, odgovori joj: "Ja nisam našla ništa u njezinu životu što bih mogla Bogu podastrti." Stavimo naša djela milosrđa u ruke Marijine i ona će nam isprositi najčudesnije milosti. Tko sije milosrđe, žet će čudesa. Nastojmo da umirući grješnici izvrše djela milosrđa u čast Majke Božje, pa će često slijediti najčudesnije obraćenje. Mnoge bi se duše tako još mogle spasiti. Na posljednjem će sudu Spasitelj blago suditi milosrdnima. I sam je objavio sv. Katarini Sienskoj da tamo neće ostati sakriveno nijedno djelo milosrđa. Sud bez milosrđa izvršit će se nad onim koji sam nije milosrđe vršio. Milosrđe je po nauci sv. otaca velik izbavitelj duše od pakla.

Posebno se preporuča milostinja za sv. misije. Ona je Bogu vrlo ugodna jer u sebi uključuje spas duša. Papa Leon XIII. mnogo je pozivao na vršenje ove vrste milostinje. Trebalo bi da s naročitom ljubavi milostinjom priskočimo u pomoć onim misijskim kućama koje izobrazuju mladiće za svećenike i misionare. Kardinal Mamimg veli: "Odgoj i izobrazba svećenika najbolje je i Bogu najmilije djelo milosrđa jer svećenik je oružje Božje za mnoštvo duša." Nadalje nas iskustvo uči kolike milosti Bog daje onima koji pomažu sv. duše u čistilištu. Blažena Djevica je prigodom jednog svog ukazanja, o. Alfonsu od Corteste savjetovala da pri- skoči u pomoć dušama u čistilištu te će se tako osloboditi teških kušnja. Vremenita je i vječna sreća stavljena u naše ruke i ovisi o tome koliko ćemo biti milosrdni.

Tko drugoga nauči moliti, sudionik je u njegovim molitvama.