Današnji se blagdan najprije slavio lokalno, u španjolskoj biskupiji Cuenca, gdje je prvi put zabilježen 1513. godine. Odatle se proširio Španjolskom i u Napulj, koji je tada bio pod španjolskom kontrolom. Na cijelu Crkvu proširio ga je blaženi papa Inocent XI., kao dan zahvale za pobjedu kršćanske vojske nad Turcima kod Beča 1683.
Turci su te godine, pod vodstvom velikoga vezira Kara Mustafe, po drugi put opsjeli Beč. Moć turske sile činila se prevelikom, te je grad izgledao osuđen na propast. Bečki građani su se u strahu od napadača povukli u crkve i molili Marijin zagovor. Dolazak poljskih trupa, predvođenih kraljem Ivanom Sobjeskim, na današnji je dan prekinuo tursku opsadu i donio pobjedu kršćanskoj vojci. Kršćani su prije bitke pribivali svetoj misi te su, nakon izmoljene krunice i zaziva Imena Marijina, krenuli u boj. Poljski je kralj nakon mise ohrabrio vojnike i uputio ih da se pouzdaju u nepobjedivo Ime Marijino. Tako su u Marijino ime kršćani izvojevali pobjedu i time je započeo slom turske moći.
Poslije reforme kalendara 1969. godine ovaj blagdan više nije obavezan za opću Crkvu, već se slavi na mjesnoj razini, pa tako i kod nas. Zanimljivo je napomenuti da je papa Inocent XI., koji je proglasio ovaj blagdan, vezan i uz naše krajeve. On je, naime, tadašnjem austrijskom caru posudio novac za borbu protiv Turaka. Kad car nije mogao vratiti novac, darovao je papinom nećaku, knezu Odeschalchiju, krajeve upravo oslobođene od Turaka, primjerice Srijemsko vojvodstvo sa sjedištem u Iloku.
