Drinske mučenice, Blaženice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi, mučki ubijene iz mržnje prema vjeri u Isusa Krista.
Crkva u Hrvata danas slavi spomendan Drinskih mučenica, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi. Došle su u Sarajevo 1882. na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera. Poslala ih je utemeljiteljica reda, službenica Božja Franziska Lechner. Otvorile su 1911. na Palama kod Sarajeva samostan “Marijin dom,” kuću za sestre u kojoj su kasnije i poučavale, ali i pomagale susjedima – bez obzira na vjeru i narodnost.
Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:
- predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,
- časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,
- časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,
- časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,
- časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912. godine.
Utemeljiteljica Družbe Majka Franziska Lechner dala je geslo sestrama: “Sve za Boga, za siromahe i za našu Družbu!” Uputila ih je da se u svom radu nadahnjuju i na ovoj njezinoj izreci: “Činiti dobro, darivati radost, usrećivati i voditi u nebo.“ Upravo su im te duhovne smjernice pomogle da iz ljubavi prema Kristu budu spremne i umrijeti, ako zatreba.
Iako su svima činile dobro, ponajviše susjedima pravoslavcima, četnici su 11. prosinca 1941. godine opkolili samostan “Marijin dom,” opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice. Vodili su ih po hladnoći i snijegu, bez tople odjeće, uz prijetnje i vrijeđanje, do Carevih voda i Sjetline. Tamo je najstarija među njima, časna sestra Berchmana, shrvana od puta zaostala, a ubijena je 23. prosinca 1941. u Sjetlini. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, kamo su stigle 15. prosinca 1941. Smještene su u zgradu vojarne, na drugom katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Pijani četnici noću su provalili u sobe, u kojima su se nalazile časne sestre i nasrnuli na njih. Sestre su tada jedna za drugom iskočile kroz prozor uz povike „Isuse, spasi nas!“ Nakon toga su ih četnici u dvorištu izboli noževima i sutradan bacili u rijeku Drinu. Tih dana u Drinu je bačeno oko 8 000 ljudi.
Glas o mučeničkoj smrti ovih sestara, u narodu poznatih kao Drinskih mučenica, brzo se proširio od samog početka. Nadbiskupijski postupak za njihovu beatifikaciju otvoren je u Sarajevu u prosincu 1999. godine. Nakon njegova završetka postupak je nastavljen pri Kongregaciji za kauze svetaca u Vatikanu. U siječnju 2011. papa Benedikt XVI. odobrio je njihovo proglašenje blaženima. Blaženima su proglašene 24. rujna 2011. na veličanstvenom misnom slavlju koje je u sarajevskoj “Zetri” predvodio pročelnik Kongregacije za kauze svetaca kardinal Angelo Amato.
Danas se spominjemo i sv. Marije Krucifikse di Rose, djevice, utemeljiteljice redovničke zajednice Službenica milosrđa ili Ančela. Rođena je u Brescii (BREŠI) u Italiji 1813. godine kao kćerka imućnoga industrijalca. S 18 godina bila je direktorica u svilari svoga oca gdje se brinula za 70 radnika. Tu je upoznala socijalne probleme radničkoga staleža. U vrijeme kolere dvorila je bolesnike, a poslije te pošasti utemeljila je dvije škole za gluhonijeme. Brinula se i za starije žene, te za mlade djevojke. Utemeljila je družbu bolničarki za apostolat. Utemeljila je i ustanovu Ančela koju je potvrdio papa Pio IX, a financijski pomagao Marijin otac. S prvih 18 sestara, družba se brzo širila u mnoge gradove, pa tako i u Dubrovnik. Marija je umrla 1855. godine u dobi od 40 godina. Svetom je proglašena 1912. godine.
Crkva danas slavi sv. Kristijanu Gruzijsku. Živjela je u 4. stoljeću u Gruziji, kao zarobljenica. Iz sućuti prema poganima, sve je svoje patnje prikazivala za njihovo obraćenje. Prema predaji, izmolila je zdravlje na smrt bolesnog djeteta. Svojim kreposnim životom, znanjem i čudesnim djelima privela je kršćanstvu brojni puk, ali i kraljevsku obitelj. Posebno je časte Gruzijci i Armenci.
