Večer je povlašteno vrijeme sabranosti
Nakon što je dan završio, poslovi stali, umor legao na tijelo i dušu, potrebno je stupiti u kontakt s Bogom i s njime razriješiti sve one čvorove koji su nastali u duši, sve brige i tjeskobe koje je dan nanio i sve ono čega se bojimo u budućnosti.
Za Isusa se kaže da je dugo u noć molio, da je odlazio sam u goru i tamo razgovarao s Ocem. To bi znalo toliko potrajati da su apostoli bili »prisiljeni« tražiti ga. Ponekad je tako dugo molio da su apostoli, ne mogavši dočekati njegov dolazak, sami odlazili na počinak.
U Getsemanskom vrtu Isus ih je bio zamolio da s njim bdiju i mole, ali nisu izdržali; oči su im se same sklapale. Imali su dobru volju, duh je bio voljan, ali tijelo je bilo preslabo.
Moliti uvečer, izgleda, znači boriti se s Isusom protiv zlih i mračnih sila. Noć je znak mraka, tjeskoba u duši, napasti i podlosti zlih sila. Noć je vrijeme kada lopovi potkradaju kuće, obijaju brave, probijaju zidove i otimaju ono što smo skupili. Noć je vrijeme počinka, ali i vrijeme kad čovjek ostaje sam, kad više ne brani svjesno svoju kuću, kad cijeli grad ili cijelo selo spava, a neprijatelj bdije.
Stoga Isus poziva učenike i svakog vjernika da i oni bdiju i ne dopuste neprijatelju da uništi ono što je preko dana sagrađeno. Bdjeti s Isusom znači isto što i biti sabran, ostati u komunikaciji s njime, ostati u njegovoj prisutnosti. Tamo gdje je Isus, tamo je svjetlo.
Večernja je molitva zato najdragocjenija. Ona traži htijenje, duša da bdije i onda kad je tijelo umorno.
Uvečer je najbolje moliti tako da nađeš mirno mjesto, opustiš se, zagledaš u duhu u Božje lice i nekoliko minuta ostaneš povezan s Bogom. Budi svjestan toga samo da te on gleda. Nije toliko važno da ti gledaš Boga, nego on tebe. Pokušaj čuti kako te on pita, kako želi dodirnuti tvoj umor i skinuti s tebe tjeskobu. Tako ćeš se najlakše sabrati. Nakon toga mu priznaj svoje grijehe, skini sve ono što te opteretilo, ozlijedilo ti savjest, oduzelo ti moć da radiš ili da budeš u zajedništvu s ljudima. Zatim oprosti svim ljudima i posveti svoj život i svoje prostore Isusu Kristu. U ruke mu predaj sve ono što si radio tijekom dana, ali i sutrašnje brige. Moli ga da njegova ruka bude nad tobom dok spavaš, da se dobro odmoriš i da te nikakvo zlo ne dohvati.
Posebno je važno zahvaljivati Bogu navečer. Pokušaj mu se zahvaliti za svaku sitnicu koju si zapazio oko sebe, za svaki susret koji si doživio toga dana, za svaki posao koji si smio raditi, pa i za ono što ti nije uspjelo. Zahvaljuj za Božju volju i u tim situacijama. Jednostavno, zahvaljujući Bogu osjetit ćeš kako sve stavljaš u njegove ruke, kako sve dobiva njegov čudesni omotač, koji štiti tebe i tvoja djela, ljude koje voliš, sve što je vezano uz tebe.
(Tomislav Ivančić - Još se možeš vratiti)
