Katolička društvena mreža

17. prosinca Crkva slavi svetoga Lazara, Isusova prijatelja i brata Marte i Marije. Prema predaji, Lazar je bio rodom iz Jeruzalema, potomak obraćenika na židovstvo, Sirca Teofila i pobožne Židovke Euherije. Imali su troje djece: Lazara, Martu i Mariju, a koju neki smatraju istovjetnoj Mariji Magdaleni. Prema istoj predaji, Lazar i Marta su od svoga prijatelja Isusa, koji je rado navraćao u njihove kuće u Jeruzalemu i Betaniji, izmolili njezino obraćenje. Prema evanđelistu Ivanu, Isus je ljubio Lazara i njegove sestre. Dogodilo se da je Lazar obolio od teške bolesti, možda gube, a obje su ga sestre njegovale, te su dale poslati po Isusa kako bi mu pomogao. Evanđelje pripovijeda kako se Isus

Sveta Lucija od Sirakuze kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Zaštitnica je slijepih (tjelesno i duhovno), krojača i kovača.

Sveta Cecilija († Rim, 230.), katolička svetica i mučenica. Zaštitnica je glazbenika, pjesnika i slijepih.Prema staroj predaji, smatra se, da je sv. Cecilija rođena u Rimu početkom 3. stoljeća od poganskih roditelja. Roditelji je udaše za plemenitog, ali poganskog mladića Valerijana. Cecilija je, upoznavši kršćansku vjeru, i njega s ljubavlju poučila o istoj. Nakon vjenčanja rekla je svome mužu da je položila zavjet djevičanstva. On je pristao zavjet ispoštovati, uz uvjet da uzmogne vidjeti anđela za kojega ona kaže da nad njom bdije. Cecilija pošalje svoga muža k papi Urbanu koji se krio u katakombama u Rimu. Ondje se i Valerijan obrati na kršćanstvo te je on kasnije zajedno s bratom propov

Bazilika sv. Petra (tal. Basilica Papale di San Pietro in Vaticano) je vatikanska katolička crkva izgrađena u stilu klasične renesanse, na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike. Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola i prema katoličkoj tradiciji prvoga rimskog biskupa, a time i prvog u nizu papa. Smatra ju se jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu, kao i najvažnijom od svih kršćanskih crkava. Iznad groba sv. Petra, u 16. stoljeću, sagrađena je bazilika njemu u čast. Brojni znameniti talijanski umjetnici, među kojima su Donato Bramante, Gianlorenzo Bernini i Michelangelo, bili su uključeni u

Sveta Margareta Škotska (o. 1045. – Edinburgh, 16. studenoga 1093.), škotska kraljica i svetica.Bila je kći engleskoga kraljevića Edvarda Izbjegloga. Njezina majka Agata bila je podrijetlom iz Ugarske. Margareta je i rođena u Ugarskoj, gdje je odgojena na dvoru, kamo se je u izbjeglištvu bio sklonio njezin otac. Mađarski je kralj Andrija I. bio izrazito naklonjen Katoličkoj crkvi i to je utjecalo na Margaretu. Dolazi u Englesku 1057., kada je njezin otac Edvard bio pozvan vratiti se u domovinu. Margareta je zajedno s obitelji morala opet bježati nakon normanske provale 1066. Sklonila se je u Škotsku, gdje je škotski kralj Malcolm III. zaprosio Margaretinu ruku, koja je tada imala 24 godine.

15. studenoga Crkva liturgijski časti svetog Alberta Velikog, jednog od najvećih skolastičkih teologa.Rodio se u njemačkom gradu Lauingenu krajem 12. ili početkom 13. stoljeća, u Padovi je studirao filozofiju, teologiju i medicinu, a za to vrijeme je ušao u dominikanski samostan. Nakon ređenja, kada je redovnički habit primio iz ruku bl. Jordana Saskog, nasljednika svetog Dominika, radio je kao profesor najprije u nekoliko njemačkih  gradova, a potom je svoj znanstveni rad nastavio u Parizu, na tada najpoznatijem sveučilištu.Iako je znanjem bio među najučenijim ljudima svoga vremena, a po mnogima je bio najveći njemački srednjovjekovni filozof i teolog, životom je bio izrazito jednostav

14. studenog spomendan je franjevca Nikole Tavelića i njegovih sudrugova, koji su zajedno podnijeli mučeništvo 14. studenoga 1391. godine.  Nikolu Tavelića podigao je na čast oltara papa Pavao VI., 21. lipnja 1970., kao prvog sveca hrvatskog naroda. Nakon njega ovu su čast podijelili Bogdan Leopold Mandić, te Marko Križevčanin, zajedno s Košičkim mučenicima. Nikola Tavelić potomak je plemenite obitelji iz Šibenika, rođen je u 14. stoljeću, te je zarana pristupio franjevačkom redu. Franjevci su bili aktivni kao misionari u Bosni, pa im se pridružio i Nikola Tavelić u krajevima gdje su dominirali bosanski Kristijani (pogrešno nazivani Bogumili).

Sveti Lav Veliki, poznat i kao papa sveti Lav I., rođen je u rimskoj aristokratskoj obitelji. Bio je jedan od najvećih papa kršćanske povijesti i prvi papa koji je dobio titulu "Veliki".Sveti Lav Veliki postao je vrlo poznati đakon Crkve 431. godine. Često su ga slali da rješava svjetovne i teološke sporove.Godine 440. Lav je jednoglasno izabran kao sljedeći papa koji će naslijediti papu Siksta III.Papa Lav smatrao je sebe privilegiranim sjediti na Stolici svetoga Petra i marljivo je radio kao "Petrov nasljednik". S vremenom je Lav postao poznat kao jedan od najboljih administrativnih papa drevne Crkve. Tijekom svoje vladavine borio se za očuvanje jedinstva Crkve i njezine vjere.Papa Lav I.

Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj. pape. Službeni naziv na latinskome glasi: Archibasilica Sanctissimi Salvatoris et sancti et Iohannes Baptista Evangelista in Laterano (hrvatski: Arhibazilika Presvetog Spasitelja, Svetog Ivana Krstitelja i Svetog Ivana Evanđelista na Lateranu). To je najstarija i prva po važnosti (kao rimska katedrala) među četiri velike (papinske) bazilike u Rimu, i nosi počasni naslov Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput (lat., majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu).Sama bazilika smještena je u Rimu, ali izvan granica Vatikanskog