Molitve i savjet

Sv. Bernard veli da je Crkva vazda štovala svece i upućivala vjernike neka se utječu zagovoru tih Božjih miljenika. Zašto? Ta mi smo svi bokci i jadnici, a sveci nam mogu kod Boga isprositi njegove darove. "Naš interes traži da častimo njegovu uspomenu", završava ovaj crkveni učitelj. Sveci, sigurni za svoju vječnu sreću, brinu se za naše spasenje. Kako? Kao što je nekoć Mojsije na savjet svog tasta Jetra podijelio dobrim ljudima sudačku vlast, tako je, rekao bih, i Bog raznim svecima dao moć da se brinu za svoje štićenike i zagovaraju ih kod njega. Time Bog želi i manje poznate svece proslaviti kod ljudi. A je li onì pomažu? I te kako! Da ljudi ne osjete uslišanost svojih molitava, prestali bi se brzo utjecati svecima. Tako sv. Antun pomaže kod izgubljenih stvari, sv. Apolonija kod zubobolje,

sv. Antun opat štiti stada, sv. Florijan pomaže pri požaru, sv. Petar u pokolebanoj vjerì itd. A Sv. Juda Tadej?

On pomaže rado u svemu kao i drugi sveci, ali osobito u dvjema stvarima: u borbi protiv krivih vjerskih načela i zdvajanja. Mnogo različitih uslišanih molitava svjedoči o istinitosti ove tvrdnje. To ćemo vidjeti u drugom poglavlju. I tu se ispunjavaju psalmistove riječi: "Divan je Bog u svojim svecima. Bog Izraelov daje svome puku i snagu i jakost. Slava Bogu!" Da bi nas Bog uslišao kada ga molimo za koju

milost, i to po zagovoru njegovih svetaca, dobro je imati pred očima četiri stvari: trebamo moliti s ograđenošću, moliti ustrajno, molbu popratiti dobrim djelima i popraviti svoj život. Moli s ograđenošću! To znači: u svaku svoju prošnju moramo uključiti želju da nas Bog usliša ako je to povoljno i dobro za spas naše duše. Kad bi nam Bog dao, što mi tražimo, moglo bi nas to možda i upropastiti. Tako, ako bi netko molio za zgoditak na lutriji ili da dobije bogatu baštinu, što bi u mnogim slučajevima bilo ako

bi to Bog uslišao? Taj bi se lako prepustio duhovnoj lijenosti, zapustio sv. misu i sakramente i podao se vremenitom uživanju. I dijete katkada plače jer mu mati ne će dati u ruke oštar nož. Znade dobra majka da bi to škodilo njezinu djetetu. Zato je Spasitelj kazao sinovima Zebedejevim: "Ne znate što tražite. (Mt 20,22) Recimo dakle u svakoj prošnji: "Daj mi, Bože, ovo ako je to dobro za moju dušu." Tako činimo i ne bacajmo krivicu na sv. Judu Tadeja ako nam od Boga ne isprosi ono za što ga molimo.

Moli ustrajno! Kananejka viče za Isusom: "Smiluj mi se, Gospodine, sine Davidov! Moju kćer jako muči đavao." Ali on joj ne odgovori ni riječi. A učenici su ga tada molili: "Otpusti je jer viče za nama." On odgovori: "Poslan sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova." A ona dođe, duboko se pokloni i reče: "Gospodine, pomozi mi!" Kad joj on odgovori: “Nije pravo uzeti kruh od djece i baciti psićima," reče ona: "Da, Gospodine, jer i psići jedu mrvice što padaju sa stola gospodara njihovih." Tada joj reče Isus: "Ženo! Velika je vjera tvoja, neka se ispuni želja tvoja," i kći odmah ozdravi. I Bog dragi time što nas odmah ne usliša, hoće u nama probuditi živu vjeru i pouzdanje. Ne treba stoga klonuti ako Bog zateže sa svojim darovima. "Valja se moliti i nikad ne klonuti duhom". (Lk 18,1)

Molbu poprati dobrim djelima! Duh Sveti veli: "Uloži milostinju u svoje riznice, i ona će te izbaviti od svake nevolje: bolje će se boriti za te pred neprijateljem negoli čvrsti štit i teško koplje." (Sir 29,12-13) "Daj Svevišnjemu kao što i on tebi dade, darežljivo i koliko možeš. Jer Gospod sve plaća i vratit će sedmerostruko" (Sir 35, 9-10) I Tobija veli sinu: "Od onoga što imaš i prema tome koliko imaš dijeli milostinju: Imaš li malo, daj malo, ali ne oklijevaj dati milostinju. Jer dobar polog spremaš sebi za dan potrebe" (4,8-9) "Milostinja podaje veliko pouzdanje pred Bogom Svevišnjim svima onima koji je dijele". (Sir 12) Bog je poslao sv. Petra da krsti Kornelija jer je mnogo milostinje dao u ruke sirotinje, a Spasitelj nije uzalud kazao: "Blaženi milosrdni jer će milosrđe postići." (Mt 5,7) Bog će svagda rado uslišati zagovor naših svetih odvjetnika i pokrovitelja ako obilujemo dobrim djelima i otiremo suze ubogih. Ta Bog nikada neće dopustiti da i samilosti.

Valja popraviti svoj život! Bog veli preko proroka Ezekijela: "Ne ću smrti grješnika, nego da se grješnik obrati od svog puta i živi," (33,11) te preko Izaije: "Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje, jer ja sam Bog i nema drugoga". (45,22) Ako loše živiš, čime se Bogu preporučuješ? Tvoje su riječi umiljate, ali djela izazivaju Boga na kaznu. Kad bi te Bog uslišao u tvojoj molbi, učvrstio bi te u tvom opakom življenju. To Bog ne će, zato se sveci za nepotrebnu molbu i ne zauzimaju. Ako Bog usliša i zločestog čovjeka, to je zato da i obrati. Dobra majka daje slatkiše i lošoj djeci da ih tako privoli da se poprave. Svaki grijeh izaziva kaznu, a ne darove, pa zato, kada se Bog, rekao bih, oglušuje na naše molitve, upitajmo sebe da li nam savjest predbacuje kakvu krivicu. Nemojmo kriviti svece da nas neće uslišati i Bogu preporučiti, nego stavimo ruku na srce i recimo: “Moj grijeh, moj preveliki grijeh!" Uzrok je i krivica u nama, ne u svecima. To vrijedi i za posredovanje apostola Jude Tadeja. Bog vazda "stanuje u visini i u svetištu, ali i kod raskajanog i u duhu poniženog". (Iz 57,15)

Evo, ovako se pripravimo na molitvu kada se utječemo sv. Judi Tadeju. Ne veli uzalud Duh Sveti: "Prije molitve pripravi dušu svoju!". (Sir 18,23)