-
Dobar savjet za molitvu u velikim stvarima
Onima koji traže pomoć sv Jude Tadeja bit će od velike koristi ako njemu u čast udijele milostinju ili učine koje drugo djelo milosrđa, Ništa nam, naime, ne jamči pomoć Bolju i zagovor svetaca toliko koliko djela milosrđa, Kolike li je čudnovate milosti isprosio sv. Antun svojim štovateljima za kruh što ga u njegovo ime obećavaju i dijele siromasima. Blaženi milosrdni jer će milosrđe zadobiti. Kojom mjerom vi mjerite, onom će se mjeriti i vama. Najveću moć da od Boga nešto isprosi, ima ona molitva koju podupiru djela milosrđa veli sv. Leo, Sv. Grgur Nazijanski piše: "Milosrdni posjeduju ključeve riznice Božjih milosti." Pobožni svećenik Lefre veli: "Najraznovrsniji su ljudi dolazili k meni u najočajnijim prilikama, često su se sva sredstva izjalovila dok im nisam savjetovao da vrše djela milosrđa. I tek kad su taj savjet poslušali, došla im je pomoć. Milosrdne pomaže Bog u svakoj potrebi. Tu plaću obećaje i Sv. pismo po Izaiji: "Dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini i tama će tvoja kao podne postati!". (Iz 58,10)
To znači drugim riječima: Padne li milosrdni u bijedu i nevolju, a da mu se ni od kuda ne ukaže ni tračak svjetla, ni najmanja nada, i onda ga posjeti i utješi Bog, pa se tmina njegovih nevolja preobrati u svjetlo i u sunčano podne sreće. Vrlo su često naše patnje spasonosne za naše grijehe, no umirimo li Gospodina milostinjom, oprašta nam ili barem ublažuje kazne.
Doista se nijedno djelo ljubavi u Sv. pismu toliko ne hvali i ne preporuča kao dijeljenje milostinje. Milostinja je jedno od onih djela koja su najpodesnija da zadovolje pravdi Božjoj. Anđeo s neba rekao je Tobiji: "Jer milostinja oslobađa od smrti, ona čisti od grijeha i čini da nađemo milosrđe i život vječni". (Tob 12,9)
(Sir 3,33) "Otvorite ruke Vaše ubogima da vaša pokora bude savršenija". Sv. Petar veli da je milosrđe zastor koji prekriva naše grijehe. Božanski Spasitelj govori u Evanđelju: “Dajte ono što je unutra za milostinju - i sve će vam biti čisto." (Lk 11,41) Kad je prorok Danijel prorokovao bezbožnome kralju babilonskom kazne što će ga stići, savjetova mu da okaje svoje grijehe milostinjom i drugim djelima milosrđa. Siromasi su liječnici za rane naših duša. Nikada ne možemo siromasima toliko dati koliko mi
od njih primamo, jer za onaj komad kruha što im ga pružamo, oni nam ispostavljaju ulaznicu za nebo. "Udijeli siromahu i primi raj," veli sv. Metodije. Zato treba ljubiti sirotinju. Čujmo sv. Vinka Paulskoga: "Tko je kadar izmjeriti veliku ljubav Sina Božjega prema sirotinji! On je odabrao siromaštvo, htio je biti otac sirotinji, izjavio je izričito da se sve što bude učinjeno njegovim siromasima, smatra kao da je njemu učinjeno. Dolikuje nam dakle da siromahe ljubimo posebnom ljubavlju, gledajući u njima Krista, i da ih cijenimo onako kako ih je cijenio Krist."
Svi smo mi prosjaci pred Bogom. Sve što imamo, milostinja je što smo je od Boga primili. A sretni smo pribroji li nas Bog svojim prosjacima jer tada dobivamo više. “A da dragi Bog svoje prosjake prepozna" - veli sv. Augustin - "trebamo i mi prepoznati svoje, tj. vršiti djela milosrđa." Jedno od najsjajnijih savršenstava Božjih jest njegova beskonačna milosrdnost i Bog poput majke bdije nad dušom koju resi ova uzvišena krepost milosrdnosti, on joj šalje u pomoć legije anđela, ako je potrebno, i daje joj još milosti u izobilju. Neizmjerno milosrdni Bog ljubi sve koje resi veo milosrđa, u njima gleda svoju pravu djecu i stvorove koji su Njemu slični. A veličanstveno je i divno biti sličan Bogu u Njegovoj beskonačnoj milosrdnosti. Tome imamo pripisati činjenicu da milosrdni ljudi često umiru lakom i blagom smrću iako su bili veliki grješnici. Mnogi su sveci i učenjaci potvrdili činjenicu da se grješnici koji su rado dijelili milostinju, ne rastaju od ovoga života bez pokajanja. Neki svetac tvrdi: “Nikad još nisam vidio da milosrdan čovjek umire zlom smrću." Mnogi bi se sačuvali od očaja i samoubojstva da vrše djela milosrđa. Već prije spomenuti svećenik Lefre pozvao je u jednoj svojoj večernjoj propovijedi najnesretnijeg od svojih slušača da učini djelo milosrđa, uz obećanje da će mu Bog sigurno pomoći. Drugo jutro dođe k njemu neki veliki gospodin i reče mu pokazujući mu uže kojim si je htio dokončati život: “Sinoć sam bio najnesretniji od slušalaca vaše propovijedi, no poslušao sam vaš savjet i bacio sam zamotak novca u posudu za milostinju. Odmah sam se preporodio, a sad mi nedostaje još samo sv. ispovijed da budem potpuno sretan." A koliko su bogataši nesretni pored svega svoga bogatstva! Neka obilno dijele milostinju pa će biti sretni, no ne milostinju opet koja je vezana uz škrtost.
Ni Blažena Djevica, koja je toliko moćna, ne može spasiti nemilosrdne. Sv. Brigita vapila je jednoć vrlo ustrajno Majci Božjoj za nekog umirućeg grješnika, no on je ipak propao. A kad je zapitala Blaženu Djevicu zašto nije spasila ovu dušu, odgovori joj: "Ja nisam našla ništa u njezinu životu što bih mogla Bogu podastrti." Stavimo naša djela milosrđa u ruke Marijine i ona će nam isprositi najčudesnije milosti. Tko sije milosrđe, žet će čudesa. Nastojmo da umirući grješnici izvrše djela milosrđa u čast Majke Božje, pa će često slijediti najčudesnije obraćenje. Mnoge bi se duše tako još mogle spasiti. Na posljednjem će sudu Spasitelj blago suditi milosrdnima. I sam je objavio sv. Katarini Sienskoj da tamo neće ostati sakriveno nijedno djelo milosrđa. Sud bez milosrđa izvršit će se nad onim koji sam nije milosrđe vršio. Milosrđe je po nauci sv. otaca velik izbavitelj duše od pakla.
Posebno se preporuča milostinja za sv. misije. Ona je Bogu vrlo ugodna jer u sebi uključuje spas duša. Papa Leon XIII. mnogo je pozivao na vršenje ove vrste milostinje. Trebalo bi da s naročitom ljubavi milostinjom priskočimo u pomoć onim misijskim kućama koje izobrazuju mladiće za svećenike i misionare. Kardinal Mamimg veli: "Odgoj i izobrazba svećenika najbolje je i Bogu najmilije djelo milosrđa jer svećenik je oružje Božje za mnoštvo duša." Nadalje nas iskustvo uči kolike milosti Bog daje onima koji pomažu sv. duše u čistilištu. Blažena Djevica je prigodom jednog svog ukazanja, o. Alfonsu od Corteste savjetovala da pri- skoči u pomoć dušama u čistilištu te će se tako osloboditi teških kušnja. Vremenita je i vječna sreća stavljena u naše ruke i ovisi o tome koliko ćemo biti milosrdni.
Tko drugoga nauči moliti, sudionik je u njegovim molitvama.