Sveti Nikola Tavelić

  • _bx_events_menu_item_title_sm_members
  • _bx_events_menu_item_title_sm_subscribers
  • 470 pregleda
  • Sinkronizacija s kalendarom
  • Više

Franjevac, misionar, mučenik (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 14. studenoga 1391.)

Fra Nikola, potomak stare hrvatske plemićke obitelji Tavelića, rodio se u Šibeniku. Stupio je u franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića. Studirao je filozofiju i teologiju u Zadru ili Splitu. Vjerojatno je neko vrijeme proživio na studiju u Italiji i oko 1365. ređen je za svećenika.

Kad je fra Bartul Alverenski, vikar Bosanske vikarije, na poticaj pape Grgura XI. pozvao 1372. godine iz raznih franjevačkih provincija oko 60 učenika i uzornih redovnika za misionare u Bosni, među njima je bio i fra Nikola. Punih 12 godina prolazio je područjem Bosne propovijedajući i svojim uzornim životom svjedočeći Evanđelje. Kasnije će Bartul izvijestiti papu Bonifacija IX. da su misionari obratili oko 50.000 bosanskih krivovjeraca.

U jesen 1383. godine fra Nikola napušta Bosnu, odlazi u Palestinu i nastanjuje se u samostanu na Sionu. Tu je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. Zajedno s Deodatom iz Ruticinija, Petrom iz Narbonne (Francuska) i Stjepanom iz Cunea (Italija) nastupio je pred jeruzalemskim kadijom. Osuđen je na smrtnu kaznu, te sva četvorica podniješe mučeničku smrt 14. XI. 1391. godine. Potanko izviješće poslao je u Europu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je bio nazočan izvršenju smrtne presude.

Nikolu su slavili kao sveca i mučenika u Franjevačkom redu, a posebno u rodnom Šibeniku. Papa Leon XIII. je 1889. godine odobrio njegovo štovanje, a Pavao VI. svečano je proglasio svecima Nikolu i njegove drugove 1970. g. u Vatikanu, u nazočnosti preko 20.000 Hrvata iz domovine i svih strana svijeta.

Mnogi hrvatski i strani umjetnici dlijeta, kista i pera ovjekovječili su lik sv. Nikole. Posebno treba istaknuti crkve sagrađene u njegovu čast: Banjevci, Cerovac, Lišani, Perković, Split, Vinjani, Zagreb, Županja i dr. (Hrvatska), i u inozemstvu: Hurlingham (Buenos Aires, Argentina), Montreal, Winnipeg (Kanada), Melbourne i Sydney (Australija).

Kao redovnik i svećenik radom, studijem i molitvom uspio je ostvariti ideal kršćanstva – svetost. Posebno je važno da je bio ispunjen misionarskim idealom, pa je ne štedeći sebe 12 godina bio misionarom u Bosni. Rad s hereticima (“bogumili”) pružio mu je bogato iskustvo za kasniji pristup muslimanima u Palestini. Ispunjen Kristovim žarom htio je sljedbenicima islama pružiti istinu o “pejgemberu Isi” (Isusu), koga i oni priznaju prorokom i Božjim poslanikom, ali ne i Sinom Božjim. Dakle, već u XIV. st. fra Nikola je pružio prijateljsku ruku islamskom svijetu. A propovijedajući u Bosni s franjevcima iz raznih europskih zemalja pokazao je svoje široko srce, koje nije bilo sputano uskim regionalnim ili nacionalnim granicama, a rad i mučeništvo s trojicom braće iz Francuske i Italije svakako potvrđuje da je fra Nikola i u životu i u smrti bio otvoren prema svima – od braće franjevaca iz raznih europskih naroda do braće muslimana u Palestini, koje je ljubio, pa je iz ljubavi prema njima prolio svoju svjedočku krv.

Devetnica svetom Nikoli Taveliću

Podijelite da i drugi pročitaju
Dodaj novo...
 
 
Kalendar
Komentari (0)
Prijavite se ili registrirajte da biste komentirali.
14. studenog spomendan je franjevca Nikole Tavelića i njegovih sudrugova, koji su zajedno podnijeli mučeništvo 14. studenoga 1391. godine.  Nikolu Tavelića podigao je na čast oltara papa Pavao VI., 21. lipnja 1970., kao prvog sveca hrvatskog naroda. Nakon njega ovu su čast podijelili Bogdan Leopold Mandić, te Marko Križevčanin, zajedno s Košičkim mučenicima. Nikola Tavelić potomak je plemenite obitelji iz Šibenika, rođen je u 14. stoljeću, te je zarana pristupio franjevačkom redu. Franjevci su bili aktivni kao misionari u Bosni, pa im se pridružio i Nikola Tavelić u krajevima gdje su dominirali bosanski Kristijani (pogrešno nazivani Bogumili).
+4
Sv. Nikola Tavelić ili Nikola Tavilić (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 14. studenoga 1391.), prvi hrvatski svetac, franjevac, mučenik.ŽivotopisKao moguće mjesto rođenja spominje se Velim kod Stankovaca, no ipak najčešće se navodi Šibenik. Franjevcem je postao u gradu Bribiru, sjedištu velikaša Šubića. Oko 1365. godine zaređen je za svećenika i kao misionar pošao je u Bosnu oko 1372. godine, gdje je djelovao među bogumilima. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, 1384. godine pošao je u Palestinu s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija). Jednom prigodom je tako pošao s družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. S trojicom svoje subraće iz Francuske i Italije, o svetkovini Kurban-bajrama, s muslimanima je htio razgovarati o "stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše". Pred kadijom i njegovim savjetnicima iz svojih svitaka čitali su im kako njihova vjera nije istinita; da samo zakon Mojsijev i Kristov uče kako ćemo slaviti i hvaliti Boga, ljubiti bližnjega... "Vi ne vjerujete u Sina Božjega i ne primate krštenje. Dakle, prema sv. Evanđelju i prema istinitom nauku Isusa Krista kažemo da se ne možete spasiti" Kadiju je to razbjesnilo, na što im se zaprijetio smrću, no kako ni ta prijetnja smrću ih nije odvratila od vjere i nauka po Isusu, kadija je prijetnju ostvario, osudivši ih na smrt. Okolni muslimani su tada napali Nikolu Tavelića i njegove drugove. Utamničili su ih. Zlostavljali su ih tri dana, a onda je kadijinu presudu potvrdio i građanski sud, nakon čega je okolna svjetina 14. studenoga 1391. mačevima sasjekla Tavelića i trojicu subraće i bacila ih na lomaču. S trojicom subraće je sasječen i spaljen. Grobovi su im nepoznati. Sva četvorica su podnijela mučeničku smrt u Jeruzalemu pred Vratima Jafe. Izvršenju smrtne kazne je bio nazočan i fra Gerard Chelvet, gvardijan samostana sv. Spasa na Sionu, uz Dvoranu Posljednje večere. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvješća poslao u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugdje. ŠtovanjeOdmah su ih u Europi počeli slaviti kao mučenike (od 14. studenoga 1391.), posebno u Šibeniku. Papa Lav XIII. odobrio je Nikolino štovanje 1889. godine na molbu šibenskog biskupa Josipa Fosca. Između dva svjetska rata raširilo se Nikolino štovanje, a rad na kanonizaciji je sretno završen i papa Pavao VI. proglasio ga je svetim u Rimu, 21. lipnja 1970. godine. Veliku zaslugu za njegovu kanonizaciju ima poznati hrvatski kanonist fra Ante Crnica koji se na ovome intenzivno angažirao od 1958. godine. Sv. Nikoli Taveliću podignute su crkve i oltari u domovini i po svim kontinentima, a pisci i umjetnici ovjekovječili su njegov lik (kipovi, slike, književna i glazbena djela). Godine 1937., hrvatski katolici podigli su mu oltar u Jeruzalemu unutar češke kapelice na obronku Maslinske gore. Danas tu kapelicu više nije moguće posjetiti jer se nalazi unutar diplomatskog sjedišta delegata Svete stolice za Jeruzalem. Nadbiskup Alojzije Stepinac predvodio je svehrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju 25. srpnja 1937. i tom je prigodom u kapeli današnje Apostolske nuncijature u Jeruzalemu posvetio oltar tadašnjeg blaženika. Njegov blagdan slavi se 14. studenoga. Sv. Nikolu Tavelića se prikazuje s dugom sijedom bradom, u franjevačkom odijelu. Po tijelu i na čelu su ožiljci od mučenja. Obično je na slici na lomači ili pokraj lomače. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a najčešće je to slučaj kad ga se prikazuje kao propovjednika. Štuje ga se kao zaštitnika hrvatskog naroda. Svetišta i crkveNacionalno svetište sv. Nikole Tavelića je u crkvi Sv. Frane u Šibeniku.Hrvatski katolički centar Sv. Nikola Tavelić, Sydney, AustralijaHrvatski katolički centar Sv. Nikola TavelićHrvatska katolička misija sv. Nikole Tavelića, Montreal, Kanadacrkva sv. Nikole Tavelića, Tučepi – Hrvatskacrkva sv. Nikola Tavelića, Rijeka – Krnjevo, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Imotski – Vinjani Donji, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Šibenik – Lišane Ostrovičke, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Zagreb – Kustošija, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Županja, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Slavonski Brod, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Omanjska, Bosna i Hercegovinacrkva sv. Nikole Tavelića, Banjevci, Hrvatskacrkva sv. Nikole Tavelića, Tomislavgrad, Bosna i Hercegovinacrkva sv. Nikole Tavelića, Buenos Aires, Argentinacrkva sv. Nikole Tavelića, Ružići, Bosna i Hercegovinacrkva sv. Nikole Tavelića, Busovača – Kaćuni, Bosna i Hercegovinacrkva sv. Nikole Tavelića, Raška Gora – Mostar, Bosna i Hercegovinacrkva sv. Nikole Tavelića, Majdan – Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovinakapelica sv. Nikole Tavelića – Lug/Čaušlije, župa sv. Ante Padovanskog u Bugojnucrkva sv. Nikole Tavelića – Gornji Radišići, župa sv. Ante Padovanskog na Humcucrkva sv. Nikole Tavelića – Jovići, župa Gospe od Ružarija u Ražancucrkva sv. Nikole Tavelića – Laništa, župa Rođenja BDM Ulice.